LE AFIOGA I LE TO'AFIA O ALI'I IA ALO DR. PAUL STEVENSON

FA'ALUPEGA

 

 

Afio mai le to’afia o ali’i

Susū mai le matua ma usoali’i

Susū tapa’au ma tamali’i

Fetalaiga i lo outou to’afa ma le lautinalaulelei

Ma upu ia te oe le Faga e sa

 

 

 

Tulouna le pa’ia tele o le afio’aga, o pa’ia mai le vavau e o’o i le fa’avavau, tau ia ina ‘ou saua i le va ‘ina ne’i o’u malaga loa ae se’i o’u afeaina lape o upu i sala le gagana, auā e faigatā Samoa o le aomamala i le fa’asouga o ao ma le atufolasa. O le pa’ia ma le mamalu maualuga o le afio’aga i ona tulaga fa’alupelupeina. Aiga o tupu, Aiga o pāpā, Aiga o nofo. E leai se na te gafataulimaina, auā ua ta’o’oto a’o ni alao’o. O le fale tulutulu i tao a’o le fale fo’i e tulutulu i moana. O le vao filifili, o le fue lavelave, o le i’a iviivia, fai mai a sēsē lona auauina, e laoa ai le tagata, tulou. O le ala fo’i lea ua si’i ai lo’u va’a, e ala i le mafua ali’i ua laga, ona o lo’u fia pa’i i le vai o le tama talu ‘ata ua totō o le ‘ava. E i ai ona ‘ou valuvalusia a’a o le la’au pe tēfā le tauala i le tōfā ma le faautaga i le pa’ia o le afio’aga ua mafua ai ona ‘ou le utuvai i le fuiniu, ‘ae ua ‘ou utuvai i le fuisa’a e afua atu i lenei galuega, sa fa’atalatalanoa ai ni isi o tua’ā matutua ma toe ulutaia o le afio’aga ua mafua ai ona tatala le ato ponapona e ala i le fa’asoa.‘E leai se ‘atoa i le liu o lo’u va’a pe ana le o gatasi ma le finagalo o le Atua, semanū e atafasaina fa’afuga o la’au e to’ulu lenei faamoemoe . E matua atu iinā, ‘o ‘oe o le matua faitama.

‘Afai e iai se mea e fa’aletonu i luga i lenei 'upega o tafa’ilagi, ia fa’amagalo le auauna, auā ‘ou te talitonu o lou leo o le a manuia ai lenei taumafaiga vaivai. E poto lava le tautai, ae sēsē ma 'ela ai le va'ai.

EKALESIA FA'APOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA (EFKAS) I FAGASA

SATAURO O LE ALOFA TUNOA

EKALESIA FA'APOTOPOTOGA A LE ATUA (ASSEMBLY OF GOD) I FAGASA

SATAURO O LE FA'AOLATAGA (CROSS OF SALVATION)

PULEAGA KATOLIKO SAMOA PAGO PAGO I FAGASA

SAGATO PETELO SANELE (SAINT PETER CHANEL)


VI'I O LE AFIO'AGA O FAGASA

Afio mai le to’afia, le matua, ma usoali’i uma

Le e’e mai o tapa’au na, ma le fetalaiga i lo outou to’afa

O le itu’au malosi e leo atumauga ma le moana

O pa’ia na ma faigata o si o’u nu’u pele o Fagasa

 

La’u tala i si o’u nu’u, ‘e le faia o ni mea fa’anunununu

Le to’afa ua ‘au’afa ‘upu, le mamanu lea ua fa’amalulu

A ‘o le to’afia, le matua, le usoali’i e tau iai le tutu’u

Le aualuma a Tupua ma Salanoa la te faia ma fa’ataunu’u.

 

Tali:

Tutuila ma Manu’a e te iso lava e le mate’ia

Fa oe ou te mamao i tuā, o le misiterio mai le Atua

Oute leoina le faga ini fili fa’alatua mai i vasa

Ae muamua lava ita, suluia e le la ma le masina

 

Le toeaina e Misioka ma le saofa’iga ositaulaga

Ua e le fa’atafa, i lau tautua faaleagaga

Ua e sautia i le ala, i le upu fa’amafanafana

Le atoa oe o le feagaiga, o le tōfā mai le Atua

 

Si o’u nu’u e lumafale i le sami ua pei o se fa’āta

E fē’emoemoa’i pe fa’atauata le la ma le masina

E ala mai ai la’u i’a ma la’u manai mai le Atua

O le malae lea o le fealofani o Malaepule ma Malaeti’a

 

La’u tala i si o’u va’a Samoa, o le taula lava o le tai

Afai e te fia talitonu, su’e ane lo’u tusi e te faitau ai

E lelei le itulau, amata na’o mea ua masani ai

Ae aua lava e te su’eina le loloto, e nenefu ai o lo’u va’ai

 

Alo ua uma au faiga, pei oe se kapeteni Europa

Ua e si’i lo ta nu’u, tu’u i luga o le ma’a salafā

Ua silamio Samoa, a’o fili i le tai se agava’a

Le ua aumai o le tali, o oe o le tautai matapala

 

Lili’o ua fa’amālō, i lau tautua ositaulaga

Le tapenaina o le auva’a ‘ia malosi tino ma le manava

Salanoa e ma Tupua mālō usita’i ma ‘o’ono tigā

Lou fa’asinomaga lenā, o le ala i le pule o le tautua

 

Ē le fealofani, ia fai ou faiva ua masani ai

Le to’aga ne’i moto na fafai, alofa i sā o taumafai mai

E lelei fo’i ona fai, ma tufa nai lole e mitimiti ai

Ina ne’i o atu ta fiu e tatali, ‘ua lē toe fia iai

 

E le fa’agatama ua fa’asinoala i o ta olaga

Ua le na o se fiafiaga, e maua ai so’otaga mafanafana

Le amio fa’aaloalo, le tausa’afia o le malamalama

Ae aua le sailimālō i le faimamago e faatupu mala

 

Uso e, fai o le faiva ia tauagafau ‘aua le naunau

O mea o lalo nei, ua le maua ai so ta ola e fa’avavau

A ua fiu i malolo, e sili ona fo’i i le pi tautau

Lou soifua i ma’umau, a’o ai a tausia lau fanau


O LE TALA I LE I'A O LE ATULE

Photo Credit: American Samoa Historical Preservation Office

Photo Credit: National Park of American Samoa

Photo Credit: Travis Tua Photography

Photo Credit: Travis Tua Photography

Fai mai tala mai anamua, sa iai se alii folau e suafa iā Liavaa, na tau mai i ogasami o Fagasa, ae peitai, na o latou toe tu’ua ogasami o Fagasa, ae galo ai lona afafine, e igoa iā Sina.  Fai mai le tala, e malaga ese atu Liavaa ma lana ‘auvaa, ae o lo o alu i uta le teine o Sina e asu vai.  Ina ua malamalama Liava’a ua galo lona afafine, sa ia lafoa’i uma lana auva’a i totonu o le sami ma ia faatonuina i latou, e toe fo’i i Fagasa e su’e ma puipui Sina.  Ina ia vave ona toe o’o i uta le auva’a, na liu “Mumua”le auva’a ma ‘āmata ona o latou tuli mai i uta le i’a o le Akule ina ia mafai ona tausi ai le soifua malōlōina o Sina.  Na tausia e le āiga o Sā Lilio i Fagasa ia le tamaitai o Sina.  Ae peitai, e le’i tu’ua ai le sailiga o le tamaitai o Sina e si ona tua’ā ma o ni nai tausaga mulimuli ane, na toe faatasia ai Liava’a ma si ona afafine.  Fai mai le tala, ‘ā vaaia loa le Mumua i le ava, o lona uiga ua o’o i le taimi e ta ai le Akule.  O se va’aiga lea i le a’e mai o le faiva o le Akule i le afioaga o Fagasa.  E pei ona ta’ua e tagata o Fagasa, o le ‘Manai mai le Lagi’.

Photo Credit: Travis Tua Photography

Photo Credit: Evelyn Lili'o (August, 2007) Atule Rock

O SINA MA LANA TAULUA VAI

 

O Sina o le afafine o Liava’a le tupu po ‘o Liava’a le ali’i folau. Na afea e le malaga Fagasa mo le sailiga o ni vai taumafa. Sa aga’i i uta i le aai ali’i malolosi o le ‘auva’a ma a latou taulua vai. Na taumulimuli atu ai ma Sina i le ‘au su’e vai ona o lona fia maimoa tele i le matagofie o laufanua o le afio’aga. O le sasama ‘i’ila ma le mananaia o fua o le sagasaga, ma matua momo’o fa’alupe o naumati ai lagona o le tama’ita’i e fa’asau i le malu o le agi fisaga o le savili. O le nofo ai o Sina i luga aai o le afio’aga, na fa’aigoa ai lea vaega o “Fogāsina” po ‘o le foga o Sina. O le matagofie o lau’ele’ele o Fagasa, na fa’atuatuana’i ai loa e Sina le utuga vai, ae alo loa e maimoa i tafa e fia o le ‘a’ai.

 

E lē taumate o le tautua lelei o le ‘auva’a i lo latou ali’i, na ala ai ona nanati le sailiga o vai, ae toe tautatā i tai i le mea o lo ‘o taula ai lo latou va’a, e aunoa ma se tasi e toe manatu ifo i le tama’ita’i. O lo ‘o i le isi itū o le vao. O lo latou pulunaunau tele e toe taliu ese le faigāmalaga ma Fagasa, na galo ai ia te i latou Sina, ina ua lilo fa’amuli auma eseese si’ugalu o le ‘a’au ma fanualalo, atoa ai ma nu’u sa tu malaē i le va’ai.

 

E fo’i mai le utuga vai a Sina, ua loa ona fāliu ese le la o lo latou va’a mai le nofoaga sa tuta ai. Na tili alualu le tamo’e a le tama’ita’i i le matāfaga ma tau tapatapa mo se fesoasoani, ae ua noa ma se toe fo’i mai o le va’a ona ua matuā vaivai gagase le ‘auva’a i la latou su’ega vai. E masalo o le nanau o Sina ina ia tau lau o lona fa’amoemoe mo se lavea’i, na galo ai ma’a tau patupatu o le matāfaga na mafua ai ona sulu ma masa’a ai le taulua vai i le sami. E moni ai upu e fai i fuata ‘ulu o le atunu’u: “E la’a le vae, ae lama le tagutugutu.”

 

O le masa’a ai o lana taulua vai, lea e maua ai tufu e lua o lo ‘o i ai e lata ane i le apitagalu o le afio’aga o Fagasa. O le tagi lotulotu a le tama’ita’i ina ua galo e le va’a, na maua ai lona igoa o Sinatagimaileava. O le umi na tagi o Sina, na ,maua ai isi punāvai o lo ‘o tafe i loto ‘a’ai o le nu’u. Ua igoa lea vaega o le nu’u o “Taputapu”, lea o lo ‘o fausia ai le maota o le fa’afeagaiga o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa. O lana vaivai tele i le umi ona tagi, lea na mafua ai ona moe gapēpē ifo i lenei vaega eleele fa’ataufusi o le ‘a’ai, e mafua ai ona maua o le isi ona igoa o Sinamoeilefusi. O lea vaega fa’ataufusi, e ola lau usiusi ma sosolo lelei ai le fue lea sa fai ma siapo e ‘afu ai le tama’ita’i i le malūlū o le po, e afua ai ona maua o le isi ona igoa o Sinamoeilefuefue po ‘o Sina’afuilefuefue. Na fa’aaogā e le tama’ita’i lana taulua vai e fai ma ona aluga, e pei lava o se ‘ali ma aluga ofe o aso anamua.

 

O le te’i valevale ane o Li’ava’a ina ua mau manatu po ‘o fea o iai Sina. Na fa’ato’ā manatua ai e le ‘auva’a le teine o lo ‘o galo i uta. Na matuā to’atāma’i le tupu, ona ia poloa’i lea o i latou na feausi e ami vai ina ia feosofi i lalo ma le va’a. A o feausi i latou i uta mo se lavea’i, na fa’afuase’i ona liua tagata uma i ni “Mumua” aulelei tele ma le lapopo’a.

 

E masani le toea’ina o Lili’o ona ala usu i ona faiva alofilima o le seu i le gataifale. O le maleifua mai i fanuga lelei o lea taeao, na nanati ai le toea’ina i lona faiva masani, auā ua to’a lelei le tai e pei o se ataata o le taulaumea lafoia. Na tau segia le mauli o le toea’ina ina ua ia tau atu i se tama’ita’i lalelei. O lo ‘o moe i le fuefue. O le lālelei o le tama’ita’i lea na fa’atusa ai e le toea’ina, ‘a ū mai tua, ua o’o le malama i Saua. O le mau tau’ave a le āiga o Sā-Lili’o, o ia lava na ia fa’aigoa le teine Sinamoeilefuefue po ‘o Sinamoeilefusi.



O lo ‘o ta’oto nei i Fagasa i talaane o le maota o Lili’o ma’a e lua, e fa’amanatu ai le taulua vai a Sina lea na masa’a i gataifale o le afio’aga o Fagasa. O ia ma’a fa’amanatu e fufulu mamā ma fa’ata’ele lelei i le taimi e a’e ai le i’a taumafa a le afio’aga. E fa’aaogā nei ma’a auā le fa’ataliga o le i’a. O lenei u’u, e lē tatau ona fa’aaogā e u’u ai se tagata, ae le’i aumaia e fa’aaogā mo lea faiva masani a le afio’aga o Fagasa. A o’o ina iloa le i’a i le ava o le afio’aga, ona fa’apea lea o tagata: “Se o lea ua nofoia le ava o Sina”

 

Puna'oa o Fa'amatalaga:

Samoan Studies Institute, American Samoa Community College, Malaeimi, American Samoa. 2015

 Ua Tālā le Ta’ūi (Untying the bundles of fine mats) Lomiga 2/Volume 2

ALO ISAAKO FA'AU'UGA