LE AFIOGA I LE FAASISINA IA MOMO'ISEA PAULO MOMO'ISEA MA LE FALETUA IA ARIETA

FA'ALUPEGA

 

Afio mai Momosea o le fa’asisina

Afio mai lau afioga Seigafolava

Sosopo mai lau tōfā Agasiva

Mamalu mai tauto’oto’o

Ma le lautinalaulelei ia te oe le faletolu

 

 

Tulouna le pa’ia tele o le afio’aga, o pa’ia mai le vavau e o’o i le fa’avavau, tau ia ina ‘ou saua i le va ‘ina ne’i o’u malaga loa ae se’i o’u afeaina lape o upu i sala le gagana, auā e faigatā Samoa o le aomamala i le fa’asouga o ao ma le atufolasa. O le pa’ia ma le mamalu maualuga o le afio’aga i ona tulaga fa’alupelupeina. Aiga o tupu, Aiga o pāpā, Aiga o nofo. E leai se na te gafataulimaina, auā ua ta’o’oto a’o ni alao’o. O le fale tulutulu i tao a’o le fale fo’i e tulutulu i moana. O le vao filifili, o le fue lavelave, o le i’a iviivia, fai mai a sēsē lona auauina, e laoa ai le tagata, tulou. O le ala fo’i lea ua si’i ai lo’u va’a, e ala i le mafua ali’i ua laga, ona o lo’u fia pa’i i le vai o le tama talu ‘ata ua totō o le ‘ava. E i ai ona ‘ou valuvalusia a’a o le la’au pe tēfā le tauala i le tōfā ma le faautaga i le pa’ia o le afio’aga ua mafua ai ona ‘ou le utuvai i le fuiniu, ‘ae ua ‘ou utuvai i le fuisa’a e afua atu i lenei galuega, sa fa’atalatalanoa ai ni isi o tua’ā matutua ma toe ulutaia o le afio’aga ua mafua ai ona tatala le ato ponapona e ala i le fa’asoa.‘E leai se ‘atoa i le liu o lo’u va’a pe ana le o gatasi ma le finagalo o le Atua, semanū e atafasaina fa’afuga o la’au e to’ulu lenei faamoemoe . E matua atu iinā, ‘o ‘oe o le matua faitama.

‘Afai e iai se mea e fa’aletonu i luga i lenei 'upega o tafa’ilagi, ia fa’amagalo le auauna, auā ‘ou te talitonu o lou leo o le a manuia ai lenei taumafaiga vaivai. E poto lava le tautai, ae sēsē ma 'ela ai le va'ai.


EKALESIA FA'APOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA (EFKAS) I AMALUIA

PUNA FOU O LE OLATAGA

AMALUIA

O LE SUAFA "MOMO'ISEA I AMALUIA

O le suafa o le “Momoi’isea” ma lona mafua’aga

 

O se fa’amasinoga sa faia i le suafa Tuitele i le tausaga 1902, sa talaina ai le aia o le Momo’isea i le suafa Tuitele. Sa fa’amasino ai latou nei:

 

Toomata-Salatielu

Save

Atofau

Maiava

Leoso

 

I le tausaga 1933 sa toe talaina ai fo’i le aiā o le suafa o Momo’isea i le Tuitele.

 

O le suafa o le “Momo’isea”, o lona mafua’aga, ona o le toe aumaia o le suafa o le Tuitele sa malo ai i se ta’aloga o le “Taulafoga” a Tuitele Maiava ma Lilomaiava Nailevai'ili'ili mai Upolu. O Leoso, o ia o le “matua” po ‘o se tulafale sili i Leone i le suafa o le Tuitele. Ae peita’i, ua lē toe fa’aaogāina e le Alataua lona mamalu, atoa ma le suafa Tuitele ua mālō ai Lilomaiava.

 

O se ali’i e igoa ia Maiava, sa malaga mai i Upolu, ina ua leva tausaga, talu ona leiloa lenei suafa o le Tuitele. Sa valaauina e Leoso lenei ali’i, i le tau fafauina o se togafiti e toe maua mai ai le suafa i Tutuila.

 

O le togafiti la e fa’apea: O le fanau teine a Tuitele lava ia, o Tulutuluaolelei ma Tulutuluaolele, o le ‘a o e fa’ase’e Lilomaiava ina ia toe fa’afo’i mai le suafa i Tutuila. O le teine o Tulutuluaolelei sa ma’i tagata iā Lilomaiava. Ina ua fanau mai le atali’i o Lilomaiava e leai se igoa. Ua maua atu se fa’amatalaga i Tutuila e fa’apea, o le tamā o Tulutuluaolelei ua gasegase ma ua vaivai fo’i o ia.

 

Sa le fa’atali Tulutuluaolelei, ma alu loa iā Lilomaiava, o ia e fia maua mai le gasegase a lona tamā, ma e tatau fo’i ona la ōmai ma lana tama, se’i va’ai iai si ona tamā, ae le’i oti o ia. Sa tu’u atu e Tulutuluaolelei lana tama i luga o le fala ma ua totolo atu nei le tamaitiiti ma ‘a’apa atu ona lima iā Lilomaiava, ao fai lana taumafataga. Sa fa’apea mai loa Lilomaiava, “talofa e, ua maua le igoa o si o’u atali’i, o le ‘a fa’aigoa le tama iā  “Momoi’isea”. Ona malaga mai lea o Tulutuluaolelei ma lana tama i Tutuila. Sa latou afea le ava o Asili. O Noa sa fa’afeagai ma lenei malaga.

 

Sa maua e Leone le tala ua toe fa’afo’i mai le ao o Tuitele, ua taunu’u mai Tulutuluaolelei ma lana tama i Tutuila. Sa le’i fa’atali Leone, ina ua maua atu lenei tala. Sa si’i atoa le fale, sa fa’amautu iai Tulutuluaolelei ma lana tama ma isi sa malaga mai i Leone. Fai mai se fa’amatalaga fa’apea, o le fa’atūina ma le toe fauina o lenei fale, e pi’o. O le mea fo’i lea ua maua ai le igoa o lenei maota o “Faupi’o”.

 

O To’omata-Talae, o se alo e fa’asino ia Momo’isea, na sa toe nofo i le Tuitele i Tutuila. O le mea lea ua mafua ai ona avea le suafa o le Momo’isea ma se “Fa’asisina Sili” i le Alataua ona o ia sa toe fa’afo’i maia le fa’aao o le Tuitele mai Leone.

O ē sa tau’aveina le suafa o le “Momo’isea” i le afio’aga o Amaluia ina ‘ua nofo Talae i le suafa Tuitele.

 

  1. Faoa Seleni Savaliga o Solosolo na usu iā Siamaluia, fa’ae’e le gafa o le teine o:

                        Seluia(f)

O le tama’ita’i o Seluia na usu mai ai Olo i Leone fa’ae’e le gafa o le tama o:

                    Samuelu(m)

 

  1.   O le tama o Aviata (O ia sa Momo’isea) na usu iā Meikiki le alo o Savaiinaea(Gaea) i Se’etaga fa’ae’e le gafa o le teine o:

                             One(f)

O le tama’ita’i o One(f) na usu mai iai Tao Malufau mai Faleniu.

  • O le tama o Aviata
  • O le teine o Mili
  • O le teine o Meikiki
  • O le tama o Fa’afiti
  • O le tama o Tao

 

  1. O le tama o Mene na usu iā Malia le alo o Ma’ilo fa’ae’e le gafa o:

       Taevalo(f)

       Mau(m)

       Faiga(m)

       Seluia(f)

       Fuapepa(f)

O Mene  sa matai i le suafa o Leleiatoa(Lelei)

 

O le teine o Taevalo na usu mai iai Ioane mai Upolu, e pa. Na’o tama fai. (O Ioane sa nofo i le suafa o Leleiatoa(Lelei).

 

O le aia o Lita Mailo i Amaluia, e mafua mai i le usuga a Niu Maugaotega i Asili. Na usu Niu Maugaotega ia Seilima Tui’a, le uso o Makelita lea sa nonofo ma Noa Faio o Asili

  • O le teine o Taevalo

Usu mai Mailo o Pago Pago ia Taevalo maua ai:

  • O le teine o Malia
  • O le tama o Pio Mailo (Lita Mailo Laban)

 

O le gafa lea o le aiā o le ‘āiga o Leleiatoa(Lelei) i le Momo’isea i Amaluia. Ae peita’i ‘e ‘ese’ese fa’amatalaga o le gafa o le suafa. Ona o se fa’amatalaga o gafa o aiga mai totonu i le alaalafaga o Amaluia.

 

Ina ua maliu Tui, o le uso e fa’asino iā Siamaluia, sa fa’alavelave le aiga o Agasiva ina ‘ua ‘eli le tu’ugamau o Tui i luma o le fale o Leleiatoa(Lelei). Sa le toe manana’o le aiga o Agasiva e toe pu le lau’ele’ele i tagata tanu o le aiga. Ona fai atu lea o Momo’isea Faga e aumai le lo’omatua e tanu i le fanua ua uma ona avatu e Seliga e tautua ai ia ma lona aiga. Ma ‘ua fa’aigoa lenei fanua o “Maota”.

 

O se misa sa faia i le tausaga 1958, sa taofi ai e Agasiva le faletalimalo o Maiava, o le matai e fa’asino ia Momo’isea. Fai mai le aiga o Agasiva, o le fanua o lo ‘o fai ai le fale, o le fanua tau Agasiva. Sa fa’apea mai Agasiva, “Ina ‘ua ‘aumai le Momo’isea i totonu o Amaluia, e tasi lava le aiga o le nu’u lenei, “O le Agasiva”. Sa tofia e Agasiva Gogo, le fanua e ta’ua o le “Aupa” e nonofo ai le aiga o Momo’isea. Ao le faletalimalo e faia lea i luma o le aai, i le mea o lo ‘o tu ai le faletalimalo o Seigafolava(Lava). O le Momo’isea muamua lava sa nofoia le suafa i Amaluia o Momo’isea Talae. Ona alu lea o Talae i Leone ua nofo i le suafa o le Tuitele ina ua maliu Tuitele To’omata. O le Momo’isea sa aumai i Leone e nofo i le suafa i Amaluia, o le Momo’isea Saifaleupolu.

 

O Saifaleupolu, o le alo o Lealaisalanoa mai Lauli’i. Saifaleupolu na usu iā Leuiga le alo o Satele La’auletaupoga ma Paepae Poloali’i i Leone fa’ae’e le gafa o le tama o Pili. Talu ai o Pili sa tauvā ma ni isi i le suafa Satele, ma nofo ai Pili i le suafa o le Satele. Na maliu o ia ina ua faga i le po ao faia se taumafataga ma si ana fanau i Leone i le tausaga 1897.

Usu Satele Pili iā Fa’aleo le alo o Puletuimalo ma Lupe Tufaga o Aua, fa’ae’e le gafa o:

        Faga(m)

        Tuiasi(m)

Ina ua maliu Momo’isea Saifaleupolu, sa aumai e Satele Pili ni isi o ona aiga mai Malaeloa e tauaveina le suafa.

 

O latou sa nofoia le suafa o le “Momo’isea” i Amaluia.

 

  • Momo’isea Talae (Sa nofo i le suafa o le Tuitele i Leone)
  • Momo’isea Saifaleupolu Lealaisalanoa
  • Momo’isea Aviata
  • Momo’isea Faga (Na usu iā Lasela Duseynier o Apia)

- O le teine o Leuiga Timali

- O le teine o Lolua Agasiva

- O le tama o Uoka Momo’isea

- O le tama o Pesi (Na maliu laitiiti o ia)

- O le teine o Carol Tyrell

- O le tama o Atonio (Na maliu e le’i faia se to’alua)

- O le teine o Losalia

- O le tama o Pili

- O le tama o Pesi

- O le teine o Mele (Fanau i le 1925) tama fai mai le aiga o Fa’amuli i Alega.

- O le teine o Loleni (Fanau i le 1927) tama fai

  • Momo’isea Uoka (Satele)

E tolu usuga a Momo’isea Uoka

Na usu ia Papa o Pago Pago maua ai le teine o Lona

Na toe usu ia Mega Samaga o Leone maua ai le teine o Kalala

Na toe usu ia Sifale Laloulu o Seetaga fa’ae’e le gafa o:

  • O le tama o La’au
  • O le teine o Malia
  • O le tama o Sefo
  • O le tama o Lusi
  • O le tama o Paulo ( O ia lea ua nofo i le suafa Momo’isea)
  • O le tama o Uoka Jr.
  • Momo’isea Pesi (Na usu iā Moe McMoore o Fagatogo) fa’ae’e le gafa o:
  • O le teine o Saiselu (Na maliu laitiiti o ia)
  • O le tama o Viliamu
  • O le tama o Pita
  • O le tama fai o Lopati ( O le atali’i a Nancy le tama a Lolua)
  • O le teine fai o Theresa ( O le afafine a Sonny le tama a Leuiga)

 

  • Momo’isea Paulo (Na usu iā Arieta mai Taputimu. Sa nofo i le suafa i le tausaga 1990-) fa’ae’e le gafa o:

 

  • O le tama o Manuia
  • O le teine o Lusia
  • O le teine o Palepa
  • O le teine o Malia

 

Talu ai o le nu’u o Vaito’omuli i Savaii (O le itumālō Satupa’itea) o le fa’alagiga o le suafa o Momo’isea:

Afio mai lau afioga Momo’isea, o le alo o Lilomaiava

O lona maota o “Si’umalae”

O lana igoaipu “Samoa ‘ua tasi”

O lana sa’otama’ita’i o “Latu”

 

Talu ai o le nu'u o Amaluia i Tutuila (O le itumālō  Alataua) o le fa'alagiga o le suafa o Momo'isea:

E ‘ese’ese ma le fa’alagiga o Tutuila.

Afio mai lau afioga o le Fa’asisina, lau afioga Momo’isea

O le igoa o le maota o “Maota”

O lana igoaipu o le “Nu’u Tamali’ia”

O lana sa’otama’ita’i o “Fenunuivao”

 

 

Sagatu ma Fa'amata'u mai le afio'aga o Amaluia