Photo Credits to: Tenth Festival of Pacific Arts – guests welcomed with traditional ava ceremony (2008)
'AVA O LE FEILOA'IGA
O LE PESE I LE TALA'AGA O LE 'AVA I MANU'A
Se’i o’u pese a’e, tala i le mafua’aga, ‘i le la’au na momo’o iai Tagaloa-Mamana
Na ‘ati i le tafa o ata, ‘ona o le filisama(Filisama).
Lefanoga e, Lefolasa, le ‘aumaga
E le ‘o se ‘ava, ‘ao le le’a mai i le amataga
O le’a na femama, ‘ae uso i fa’amatalaga
Na ‘ati i le papa, ‘ina ua fia tala sona gafa.
Le ‘ula e, ula e, ‘ua liua le soifuaga.
Na tofotofo ‘uma la’au ‘e ‘o’ona, ‘e mamala, a’o le la’au ‘ata e sua’a’ava
Na tapui ane i le vala ma le pupulama
Ua fa’aigoa, ua maua ai nei o le ‘ava
O fea imoa a’o fea fo’i o iai tolo, o figota na sa inu i le tufumano’o
Fesili i le atiafala po ‘o mauga o Sala, e muli le fe’ai ‘ae mua le’a-‘ula o le vai.
Na fono i fa’amanuao, ‘ae tafe i le au, le uso, lea nai le moana ua se’e i peau
Na feiloa’i ‘ina ‘ua maua uso o le la’au, na pē le tasi ‘ae ola le na totō o le ‘a gau
Ua suia nei le igoa nai le matāluga, i aitu faifili e o le motu o Manu’a.
O la’u fagogo o le vaitina ma le vaiata, ua liu i le salefu, ‘ae nina i le Sāuama’ava.
Le mauga o Ao lena sa mua a’i ‘ava, o lona ulua’i moemoe o le Pulefanotama.
O le latasi moni lena sa ‘a’ami i le lagi
E fai fo’i ona sasa i peau o le sami
Na fai le mavaega, tu’u i le ta’apega, o le fanua lea i Faga i le tauga sega
Sole! ‘ula ‘ia totō ‘ata tu’u ane iai, o le mafua’aga lena o le ‘ava-fe’ai.
E le o le Vaimagalo ‘ea le suli feagai, na ifoifo ai nei le ‘ava i le talafetai.
O Tagaloa-Ui lena ua saua ai, ma le ulua’i alofi Pava ‘ua musu ai.
Na mou ai nei i Falegase ta o le tu’etu’e, ‘ua salalau solo ma taunu’u i le Faga o Fue
O ‘ava na ‘ua feitea’i i lenei itulagi, ‘ua inu ai uma Samoa ma Papalagi.
Sapei ma le ‘ofe, ‘ua fo’i mai tama ma le ‘ava
Lenei le mua’i ‘ava sa tū i le fa’atafa
Salaia Funa e, lau tama ‘ua lua’i ‘ava
‘Ava ua se’e i le savili, ‘ae ola mai i tuasivi.
O lona tolu lea o ‘ava, ‘ava o le tuapisi
‘Ava o Toga ma Fiti, sa i le togālili
‘Ava o Tahiti, Porapora ma nu’u laiti
‘Ava ai nei Niuē ma le Niu-Eperiti
O Elise fo’i o To’elau ma le Atu-Loialiti.
Sapei ma le ‘ofe, ua fo’i mai tama ma le ‘ava.
Ua taunu’u i Sāuama’ava, o iai tuamafa
Na afifi i le sa’afi, su’e ane i fala
Le ‘efu ma le to, o lo ‘o tanu i le Mulitaisala.
Tufele ma le tainaga, le puatoliva’a ma le ana ‘ua fa’ataumalama, ‘o alo galu fisaga
O ‘Ava-Sa uma, ua ta’alo ma le filemū
Ae pale Samoa i manū, talu ai le alofa o Iesu.


TO 'AVA A LE MANU'ATELE
O le ‘a se’i o’u faliu ane ‘i Atumoe’ava, ‘ae o le ‘a se’i o’u tauatala.
E pei o le ‘upu i le fala, na momo’o iai Tuitoga i nai Utumalama.
Na sopomua ai nei le tama, ‘ae gāfoa ai nei ata.
O ‘ava la’ia ma ona vai tulutulu’ia, ‘o ‘ava na femama ma tuli fetogia.
O ‘ava ‘a galegale ā manaia, o ‘ava-moto ma vaitafe malolo.
Na ‘ou utufia ai le vai o mo’omo’o, ‘ae ‘ou fa’ase’e i le galulolo ma le galu fatio’o.
O ‘ava nā, na ‘ou ‘asa’asa ai i le taio’o ‘ae o’u tofutofu i le auau o peau, na ‘ona fa’afua ‘ae lē ‘a’au.
Auā le ā? Auā fo’i ua sau le va’a na tiu, ‘ua tau mai le va’a na tau.
Ua fai fua ni o’u alofa, Tuifiti e, na molia ‘a ‘ua fuatia.
Ua leai se inati o lologamua, ‘ua lē ola se ‘ata i lo’u fanua.
Ua lē maua fo’i ni ‘upu e pei o le fetalaiga i Tumua.
A’o lou fāliu ‘i ‘ava le tuā, ‘ava le fonotia, ‘ava le sagā, ma ‘ava le sa’afia.
Ua fai fua sou fiatele ‘ua vale lou lau’ele’ele, ‘ua lē talia faiva o Sāe’e, ua moe loa le usu nai le suati fa’alele.
E ui la i sou fa’aāfio mai, Talofa ‘ua ataatali’i le ‘afuātai.
Ua na ‘ona ‘ou mo’omo’o i se tugase o le olototo, na maua i le valugātogo
‘Ae olioli ai le uso e to’aono na latou sailia le i’a o le loloto.
Tau la o se agatonu o lo tatou taeao fesilasilafa’i fiafia, auā le fesilafa’iga ‘ua manaia.
‘Ae ‘afai ‘ua o’u salatua, tepa i lo ta mālō ‘ua maua, o le mālō o le Atua.
Ua fusifusia ma li’oli’oina ‘e le Mātūmaivai ma le ‘Alavatualua.
O lo ‘ua tepa le lupe i le alagāmea
Ua inati le liu i ulusā, ‘i ‘aumaga latou te lu’ilu’ia ma sa lu’ilu’ia.
E sau itūlā, tapa ipu lo tatou taeao.
Tapa se ipu i manū o le vāteatea (Ailao)
Tapa se ipu i le ao o le taufānu’u (Kovana)
Tapa se ipu i tapa’au
Tapa se ipu i le ‘ātoa o mālō
Tapa se ipu i le ana fa’ataumalama, o le afio o le puleā’oga ma le ofisa o ā’oga.
Fou se ‘ava i faleupolu, pe ‘a mae’a tala i moana, le lefulefu o lo tatou agatonu.
O le ‘a le tu’u maotuaina se ‘upu, ‘a ‘o le ‘a tatou tō aleaga.
Auā ua fa’aopeopea le tiuga nai le sami, ‘ae tatou tuli alava’a tasi
E pei ona fa’alogo o Sinaaleto’elau, pe ‘a tatāfulu o Safuluasou
O le ‘ā lē toe iai la se talaleu i le matāfaioi
Auā o le fesilafa’iga o le tia o Si’itele ma le manu(galu) o le toafa
E u’u la fa’atasi lo la pito maea, o le lupe a Li’ava’ā.
Aua la ne’i sautalia o so matou leo
O le uiga lea o le manu fanua ‘e pese, ‘ina ‘ua maua le taufānu’u i le alofa o le Atua.
O le ‘a amata le galuega.
Ia ‘e manatua la ta fai ‘āiga i se manuia o Sāmoa ma le galuega a le Atua
A tatou mavae, ‘aumai le mavaega na fai i le lagituaiva, e fai ma ‘upu o lo ta feagaiga
Ia mamao ni mala ma ni ao taulia
Ia soifua Taumaunu, ‘ae ola atu A.